Pastoral

Aktualnosti

Vatikan, 25. ožujka 2022.
Papina posveta svijeta "Bezgrješnom Srcu Marijinu"

Čin posvete Bezgrješnomu Srcu Marijinu

Tekst molitve čina posvete čovječanstva, napose Rusije i Ukrajine, Bezgrješnomu Srcu Marijinu papa Franjo je u zajedništvu s čitavom Crkvom izmolio na svetkovinu Navještenja Gospodinova, u petak 25. ožujka 2022.
Marijo, Majko Božja i Majko naša, u ovome se času nevolje utječemo tebi. Ti si Majka, voliš nas i poznaješ: ništa ti nije skriveno što nosimo u srcu. Majko milosrđa, toliko smo puta iskusili tvoju brižljivu nježnost, tvoju prisutnost koja donosi nanovo mir, jer nas uvijek vodiš k Isusu, Knezu mira. .............

Mannheim, 26. rujan 2021
Papin blagoslov za karitativno djelovanje obitelji John

Misom zahvalnicom koja je slavljena, 26. rujna, u crkvi Duha Svetoga u Mannheimu obitelj John zahvalila je Bogu za 30 godina karitativnog djelovanja kroz Caritas i "Kruh Sv. Ante".
Euharistiju je predslavio voditelj Hrvatske katoličke misije Mannheim-Mosbach vlč. Robert Ružić uz koncelebraciju voditelja Hrvatske katoličke zajednice Wiesbaden fra Kristijana Montine. Zahvalnom misnom slavlju obitelji John uz mnogobrojne članove misijske zajednice bili su nazočni i ostali koji su nesebičnom pomoću i plemenitim sudjelovanjem podupirali karitativno djelovanje Brigitte i Bernharda Johna

Mannheim, 05. rujan 2021
Unatoč … ostvareno planirano hodočašće u Rim

Ovogodišnji krizmanici sa svojim roditeljima od 05. do 12. rujna hodočastili su u Rim i sudjelovali na Papinoj katehezi srijedom.
U kasnim večernjim satima u nedjelju 05. rujna hodočasnici su se uputili put Italije. Najprije su posjetili Asiz rodno mjesto sv. Franje i sv. Klare. Obavili su svoje zavjete na njihovim grobovima i u crkvama. U vecernjim satima u crkvi Gospe od anđela sslavili ssu sv. Misu. Nakon odmora i konaka nastavili su svoje putovanje 07. rujna put Rima. 

Mannheim, 8. svibanj 2021
Proslava 50-obljetnice

Proslava "Jubilarne 50. obljetnice" odžana je u subotu 8. svibnja 2021 u Isusovačkoj crkvi u Mannheimu. Nakon prigodnog duhovno-kulturnog programa slijedilo je misno slavlje.
Iako je za ovu jubilarnu obljetnicu planirana velika proslava, zbog pandemije koronavirusa ona je bila prilagođena epidemiološkim mjerama. Zajedno sa većim brojem uzvanika proslavi i misnom slavlju nazočli su: Kardinal Vinko Puljić, Weihbischof Dr. Peter Birkhofer, Dekan Karl Jung te svećenici Stefan Rencsik i Robert Ružić.

Pastoral

Najnovije definicije opisuju "Pastoral" kao "mnogoliki rad crkvene zajednice potaknut Duhom Svetim, za ostvarenje Božjega nauma spasenja u vremenu, u odnosu prema čovjeku i njegovoj povijesti, u okviru stvarnih životnih okolnosti".
Prema riječima prof. dr. sc. Alojzije Čondića ( Katolički bogoslovni fakultet, Sveučilište u Splitu) "Pojam pastoral" u crkvenomu okružju koristi se u vrlo širokomu i ponekad nejasnomu surječju. Često je mistificiran i ponekad služi kao spasilački i čarobni obrazac u neizbježnim i zbrkanim sučeljavanjima. Pastoral, po svojoj naravi ima oznaku rada, izričito izražava zahtjeve vezane s «konkretnim» ili «praktičnim». Ne odnosi se samo na pojmovno poimanje, nego se kreće u stvarnomu tkivu ljudskoga i crkvenoga života. Na površinu izlazi temeljna poteškoća, koji se razabire u odnosu teorije i prakse, a očituje se u činjenici da se izraz pastoral stavlja nasuprot doktrini, ali se ne suprostavlja.
Izraz pastoral ima korijensko uporište u hebrejskoj riječi r΄h (pasti, hraniti) od koje dolazi particip ro’ oe (pastoral) ili se u Novomu zavjetu veže uz izraze poimainein - pâsti i poimen (pastir). U antička vremena na istoku, kralja se smatralo pastirom sa svim počastima, koji je poput oca vodio brigu o narodu. Međutim, u Izraelu nijedan stvarni kralj nije izravno bio označen naslovom pastir.

Izraz pastoral ima korijensko uporište u hebrejskoj riječi r΄h (pasti, hraniti) od koje dolazi particip ro’ oe (pastoral) ili se u Novomu zavjetu veže uz izraze poimainein - pâsti i poimen (pastir). U antička vremena na istoku, kralja se smatralo pastirom sa svim počastima, koji je poput oca vodio brigu o narodu. Međutim, u Izraelu nijedan stvarni kralj nije izravno bio označen naslovom pastir.
U Staromu zavjetu je samo Jahvi pridavan naslov pastira (Post 49,24; Iz 40,11; Ps 23,1), jer on je jedini istinski pastir, koji je davao poticaje, ima primat i dar. Iz tih je razloga izraz pastoral doveden u odnos s Bogom. Starješine u Izraelu, u proročkim tekstovima, od sedmoga stoljeća nazivani su pastirima (Jer 2,8; 3,15; Ez 34; Zah 10,3). Izraelski pastiri iznevjerili su svoje poslanje. Nisu tražili Jahvu, pobunili su se, zapustili su stado (Jr 10, 21; Ez 34, 3). Isto tako metafora pastira je imala mesijansko značenje (Ez 34,1-10).

U Novomu zavjetu tema pastira ili pasti usredotočena je na Isusa (Lk 15), koji je, kao glava pastira, dao Petru primat da pase svoje stado (Iv 21, 16). U Ivanovu evanđelju (Iv 10) Isus je nazvan Dobrim pastirom. Sve je usmjereno na Isusa. Izraz pasti-pastoral upućuje nas na Isusa i na njegovo djelovanje u povijesti, na naš odnos s njim. Gledano biblijski pastoral znači – izgradnju. Krist je temelj a Crkva je nova zgrada. Izgrađivati Crkvu znači ljude ukorijeniti u Kristu. Radi se o pastoralnoj izgradnji odnosa s Bogom. Sv. Pavao veli: «On 'dade' jedne kao apostole, druge kao proroke, jedne kao evanđeliste, druge kao pastire i učitelje» Ef 4,11. Njegove poslanice Titu i Timoteju nose naziv «pastoralne» jer im u njima daje upute kako će upravljati crkvama koje su im povjerene.

U tomu surječju u suvremenomu pastoralu vjernici su pozvani krčiti nove putove i tražiti Boga (Hoš 10, 12

Posted in Pastoral